Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u Europskoj uniji

Zagreb, 28.06.2013.
Ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju sa sobom nosi nove mogućnosti, ali i nove odgovornosti. Pristupanjem Hrvatske  u zajednicu europskih država,  očekuju  se društvene promjene koje će utjecati ne samo na živote pojedinaca,  nego i na rad svih službi i ustanova.
Najbolje predstavljanje Zavoda Europi započinje pogledom u prošlost, a bez sagledavanja prošlosti, nema ni dobre vizije budućnosti, vizije koja zahtjeva pristupanje globalnim integracijama 21. stoljeća. 
I zato integracijom Hrvatske u Europsku uniju, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje postaje i  europski.
Ako se usporedi razvoj mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj i u svijetu, može se uočiti da Hrvatska pripada zemljama u kojima mirovinsko osiguranje ima dugu povijest i tradiciju.
Hrvatsko mirovinsko osiguranje nije staro samo po datumu kada je nastalo, nego i po svojoj strukturi koja prati demografsku strukturu Hrvatske i koja se mnogo ne razlikuje od strukture ostalih europskih država.
Najznačajnijim događajem iz povijesti mirovinskog osiguranja smatra se donošenje i početak provedbe Zakona o osiguranju radnika (ZOR) od 14. svibnja 1922. kojim je uvedeno jedinstveno, opće obvezno socijalno osiguranje radnika na teritoriju čitave tadašnje države.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje pravni je sljednik u provedbi mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj bivšeg Središnjeg ureda za osiguranje radnika (1922.), Državnog zavoda za socijalno osiguranje (1945.), te samoupravnih interesnih zajednica i fondova mirovinskog i invalidskog osiguranja (1972.,1990.) koji su mu prethodili.  
U zgradi u kojoj je bio smješten Središnji ured za osiguranje radnika danas je smještena Središnja služba Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Zagrebu,  u Ulici Antuna Mihanovića br. 3.
Zgrada je izgrađena namjenski, kao poslovna zgrada Središnjeg ureda mirovinskog osiguranja i bila je jedna od najvećih i najljepših zgrada te vrste u tadašnjoj državi. Gradnja zgrade započela je u kolovozu 1925., a useljena je u veljači 1928. godine. Od tada pa do danas ova je zgrada bila i ostala ne samo sjedište Zavoda, nego i simbol mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj.
Osim Središnje službe, a radi dostupnosti svim osiguranicima, Zavod je preko svojih 5 područnih službi  i 14 područnih ureda, prisutan u svim većim središtima u Hrvatskoj, a 92 ispostave i u manjim
mjestima.
Danas je Zavod javna ustanova s približno 3000 zaposlenih koji pružaju usluge u provedbi mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti za više od 1.400.000 osiguranika i više od  1.200.000 korisnika mirovine te za približno 500 000 djece korisnika prava na doplatak za djecu.
Da bi bio u skladu s vremenom i da bi uspješno poslovao, Zavod se uvijek prilagođavao i napredovao, kadrovski i tehnološki, a u nekim poslovima bio je ispred drugih ustanova.
Tako je još prije  45 godina za potrebe Zavoda nabavljeno prvo računalo koje je godinama bilo eksponat u Tehničkom muzeju u Zagrebu. Današnja automatska obrada podataka i izdavanje automatskih rješenja veoma se razlikuju od onih na samom
početku.
Zavod je informatizirao sve svoje područne službe i urede, a od prosinca 2001. ima i svoju internetsku stranicu www.mirovinsko.hr, koja je od početne informativne stranice prerasla u interaktivnu stranicu. 
Online uslugama korisnicima je omogućen uvid u njihove baze podataka osiguranika, a najnovija mogućnost je i podnošenje zahtjeva za elektroničkim zapisom kojim se dokazuje radnopravni status, koji zamjenjuje dosadašnju radnu knjižicu, koja 1. srpnja 2013. odlazi u povijest.
Problemi socijalne sigurnosti, socijalnog osiguranja i mirovinskog osiguranja oduvijek su bili složeni jer se sastoje od potrebe pomirenja financijskih mogućnosti i humanih ciljeva. 
Radi toga je usklađivanje ekonomske i socijalne politike nužno da bi se zadovoljila osnovna prava svake osobe da živi život dostojan čovjeka. Kako bi se to postiglo, nužne su promjene i prilagodba u sustavu socijalnog, odnosno mirovinskog osiguranja.
Prije 14 godina, s početkom siječnja 1999. započela je reforma mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj. Zakonom o mirovinskom osiguranju definiran je trodijelni mirovinski sustav - prvi stup,  obvezno je mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, drugi obvezni i treći dobrovoljni stup temelje se na individualnoj kapitaliziranoj štednji i privatnim nositeljima. Sva tri dijela trebala bi, prema ciljevima reforme, svaki na svoj način, pridonijeti  dugoročnom stabiliziranju stanja u mirovinskom sustavu. No, bez obzira na promjene koje donosi reforma, još uvijek većina osiguranika mirovinu ostvaruje samo u sustavu generacijske solidarnosti, pa je time odgovornost Zavoda za cjelokupni
sustav mirovinskog osiguranja još i veća.
Radi svega toga je i osnovna misija izgradnja Zavoda u modernu javnu ustanovu za provedbu prvog stupa obveznog, javnog mirovinskog osiguranja, utemeljenog  na generacijskoj solidarnosti, čije su područne službe, uredi i ispostave povezani modernom komunikacijskom mrežom, poslovni procesi cjelovito informatizirani, a ažurnost i kvaliteta poslovanja na zakonu i propisima uvjetovanoj razini, odnosno u potpunosti u temeljnoj funkciji stručne službe.
Ulaskom u Europsku uniju poslovanje Zavoda  bitno se ne mijenja, ono se samo proširuje i postaje važnije, jer će trebati, uz postojeće zakonske propise, primjenjivati i propise iz zakonodavstva Europske unije. Dakle, prvi stup mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti, uz iskustvo i tradiciju više od 90 godina, može se i mora nositi sa suvremenim potrebama društva i kao moderna ustanova  biti na usluzi građanima radi ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja.
Danom 1. srpnja 2013. završava jedna epoha u hrvatskom sustavu socijalne sigurnosti i započinje nova, europska, od koje svi imamo velika očekivanja. Od toga dana, na poslovnim zgradama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pored zastave Republike Hrvatske vijorit će se i zastava Europske unije, prva označava tko smo, a druga gdje pripadamo.



Online usluge

info telefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za lipanj 2014.
(u srpnju 2014.)

U Zavodu je bilo:

1460042 Osiguranika - ukupno

1216706 Radnici kod pravnih osoba
126375 Radnici kod fizičkih osoba
65287 Obrtnici
22750 Poljoprivrednici
22152 Samostalne profesionalne djelatnosti
243 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski državljani zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
6529 Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 21. 8. 2014.
1276  prijave
1203  odjave


opširnije

1215683 Korisnika mirovina - ukupno*
Napomena:
* Od obrade mirovina za lipanj 2014. (isplata u srpnju 2014.) zbog nedostavljenog OIB-a HZMO-u 
(Uredba o dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju - N.N. 112/13) obustavljena je isplata mirovina za
za 5324 korisnika mirovina (203 korisnika s prebivalištem u RH i 5121 u inozemstvu). 

506428 Korisnici starosnih mirovina
154199 Korisnici prijevremenih mirovina
2584 Korisnici prijevremenih mirovina čl. 35.i čl. 36. ZOMO
305405 Korisnici invalidskih mirovina
247067 Korisnici obiteljskih mirovina


opširnije

661079 Korisnici mirovina - žene (54,38%)
554604 Korisnici mirovina - muškarci (45,62%)
1:1,20 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

3.370,49 kn iznosi prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za svibanj 2014. (5.497 kn) iznosi 61,32%.

30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

* Prosječan mirovinski staž korisnika ukupnih starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2014. godini iznosi 33 godine.
* Prosječna ukupna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2014. godini iznosi 2.315,16 kn.
* Prosječna dob korisnika ukupnih starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2014. godini iznosi 63 godine.
* Podaci su tromjesečni - stanje 30. lipnja 2014. 


3.037.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za lipanj 2014.
(u srpnju 2014.)

U Zavodu je bilo 

196861  korisnika doplatka za djecu za 372422  djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 356,51 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( sa razlikama za prethodne mjesece) iznosi 385,72  kn.

Procjena potrebnih sredstva za isplatu doplatka za djecu iznose 144.000.000 kn.

 ... arhiva