Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u Europskoj uniji

Zagreb, 28.06.2013.
Ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju sa sobom nosi nove mogućnosti, ali i nove odgovornosti. Pristupanjem Hrvatske  u zajednicu europskih država,  očekuju  se društvene promjene koje će utjecati ne samo na živote pojedinaca,  nego i na rad svih službi i ustanova.
Najbolje predstavljanje Zavoda Europi započinje pogledom u prošlost, a bez sagledavanja prošlosti, nema ni dobre vizije budućnosti, vizije koja zahtjeva pristupanje globalnim integracijama 21. stoljeća. 
I zato integracijom Hrvatske u Europsku uniju, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje postaje i  europski.
Ako se usporedi razvoj mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj i u svijetu, može se uočiti da Hrvatska pripada zemljama u kojima mirovinsko osiguranje ima dugu povijest i tradiciju.
Hrvatsko mirovinsko osiguranje nije staro samo po datumu kada je nastalo, nego i po svojoj strukturi koja prati demografsku strukturu Hrvatske i koja se mnogo ne razlikuje od strukture ostalih europskih država.
Najznačajnijim događajem iz povijesti mirovinskog osiguranja smatra se donošenje i početak provedbe Zakona o osiguranju radnika (ZOR) od 14. svibnja 1922. kojim je uvedeno jedinstveno, opće obvezno socijalno osiguranje radnika na teritoriju čitave tadašnje države.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje pravni je sljednik u provedbi mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj bivšeg Središnjeg ureda za osiguranje radnika (1922.), Državnog zavoda za socijalno osiguranje (1945.), te samoupravnih interesnih zajednica i fondova mirovinskog i invalidskog osiguranja (1972.,1990.) koji su mu prethodili.  
U zgradi u kojoj je bio smješten Središnji ured za osiguranje radnika danas je smještena Središnja služba Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Zagrebu,  u Ulici Antuna Mihanovića br. 3.
Zgrada je izgrađena namjenski, kao poslovna zgrada Središnjeg ureda mirovinskog osiguranja i bila je jedna od najvećih i najljepših zgrada te vrste u tadašnjoj državi. Gradnja zgrade započela je u kolovozu 1925., a useljena je u veljači 1928. godine. Od tada pa do danas ova je zgrada bila i ostala ne samo sjedište Zavoda, nego i simbol mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj.
Osim Središnje službe, a radi dostupnosti svim osiguranicima, Zavod je preko svojih 5 područnih službi  i 14 područnih ureda, prisutan u svim većim središtima u Hrvatskoj, a 92 ispostave i u manjim
mjestima.
Danas je Zavod javna ustanova s približno 3000 zaposlenih koji pružaju usluge u provedbi mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti za više od 1.400.000 osiguranika i više od  1.200.000 korisnika mirovine te za približno 500 000 djece korisnika prava na doplatak za djecu.
Da bi bio u skladu s vremenom i da bi uspješno poslovao, Zavod se uvijek prilagođavao i napredovao, kadrovski i tehnološki, a u nekim poslovima bio je ispred drugih ustanova.
Tako je još prije  45 godina za potrebe Zavoda nabavljeno prvo računalo koje je godinama bilo eksponat u Tehničkom muzeju u Zagrebu. Današnja automatska obrada podataka i izdavanje automatskih rješenja veoma se razlikuju od onih na samom
početku.
Zavod je informatizirao sve svoje područne službe i urede, a od prosinca 2001. ima i svoju internetsku stranicu www.mirovinsko.hr, koja je od početne informativne stranice prerasla u interaktivnu stranicu. 
Online uslugama korisnicima je omogućen uvid u njihove baze podataka osiguranika, a najnovija mogućnost je i podnošenje zahtjeva za elektroničkim zapisom kojim se dokazuje radnopravni status, koji zamjenjuje dosadašnju radnu knjižicu, koja 1. srpnja 2013. odlazi u povijest.
Problemi socijalne sigurnosti, socijalnog osiguranja i mirovinskog osiguranja oduvijek su bili složeni jer se sastoje od potrebe pomirenja financijskih mogućnosti i humanih ciljeva. 
Radi toga je usklađivanje ekonomske i socijalne politike nužno da bi se zadovoljila osnovna prava svake osobe da živi život dostojan čovjeka. Kako bi se to postiglo, nužne su promjene i prilagodba u sustavu socijalnog, odnosno mirovinskog osiguranja.
Prije 14 godina, s početkom siječnja 1999. započela je reforma mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj. Zakonom o mirovinskom osiguranju definiran je trodijelni mirovinski sustav - prvi stup,  obvezno je mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, drugi obvezni i treći dobrovoljni stup temelje se na individualnoj kapitaliziranoj štednji i privatnim nositeljima. Sva tri dijela trebala bi, prema ciljevima reforme, svaki na svoj način, pridonijeti  dugoročnom stabiliziranju stanja u mirovinskom sustavu. No, bez obzira na promjene koje donosi reforma, još uvijek većina osiguranika mirovinu ostvaruje samo u sustavu generacijske solidarnosti, pa je time odgovornost Zavoda za cjelokupni
sustav mirovinskog osiguranja još i veća.
Radi svega toga je i osnovna misija izgradnja Zavoda u modernu javnu ustanovu za provedbu prvog stupa obveznog, javnog mirovinskog osiguranja, utemeljenog  na generacijskoj solidarnosti, čije su područne službe, uredi i ispostave povezani modernom komunikacijskom mrežom, poslovni procesi cjelovito informatizirani, a ažurnost i kvaliteta poslovanja na zakonu i propisima uvjetovanoj razini, odnosno u potpunosti u temeljnoj funkciji stručne službe.
Ulaskom u Europsku uniju poslovanje Zavoda  bitno se ne mijenja, ono se samo proširuje i postaje važnije, jer će trebati, uz postojeće zakonske propise, primjenjivati i propise iz zakonodavstva Europske unije. Dakle, prvi stup mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti, uz iskustvo i tradiciju više od 90 godina, može se i mora nositi sa suvremenim potrebama društva i kao moderna ustanova  biti na usluzi građanima radi ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja.
Danom 1. srpnja 2013. završava jedna epoha u hrvatskom sustavu socijalne sigurnosti i započinje nova, europska, od koje svi imamo velika očekivanja. Od toga dana, na poslovnim zgradama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pored zastave Republike Hrvatske vijorit će se i zastava Europske unije, prva označava tko smo, a druga gdje pripadamo.



Online usluge

info telefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za siječanj 2015.
(u veljači 2015.)

U Zavodu je bilo:

1387337 Osiguranika - ukupno

1176062 Radnici kod pravnih osoba
102101 Radnici kod fizičkih osoba
59240 Obrtnici
21762 Poljoprivrednici
20946 Samostalne profesionalne djelatnosti
230 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski državljani zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
6996 Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 03.03.2015.
3860  prijave
3667  odjave


opširnije

1223553 Korisnika mirovina - ukupno*
Napomena:
* Od obrade mirovina za siječanj 2015. (isplata u veljači 2015.) zbog nedostavljenog OIB-a HZMO-u  (Zakon o mirovinskom osiguranju - N.N. 157/13) obustavljena je isplata mirovina za za 2728 korisnika (71 korisnik mirovina s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i 2657 u inozemstvu).

508902 Korisnici starosnih mirovina
5351 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
161457 Korisnici prijevremenih mirovina
23 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
301573 Korisnici invalidskih mirovina
246247 Korisnici obiteljskih mirovina


opširnije

665394 Korisnici mirovina - žene (54,38%)
558159 Korisnici mirovina - muškarci (45,62%)
1:1,13 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

3.381,53 kn iznosi prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za prosinac 2014. (5.716 kn) iznosi 59,16%.

30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

* Prosječan mirovinski staž korisnika ukupnih starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2014. godini iznosi 33 godine.
* Prosječna ukupna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2014. godini iznosi 2.307,86 kn.
* Prosječna dob korisnika ukupnih starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2014. godini iznosi 62 godine.
* Podaci su tromjesečni - stanje 31. prosinca 2014.


3.050.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za siječanj 2015.
(u veljači 2015.)

U Zavodu je bilo 

201 829 korisnika doplatka za djecu za 375 459 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 354,81 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( sa razlikama za prethodne mjesece) iznosi 366,95 kn.

Procjena potrebnih sredstva za isplatu doplatka za djecu iznose 134.022.000 kn.

 ... arhiva