HZMO

A. Mihanovića 3
10000 Zagreb

tel: 01/4595-500
fax: 01/4595-063

matični broj: 1416626
OIB: 84397956623

Profesionalna rehabilitacija

Uvjeti

Postupak

Kontrolni pregled

Isplata i izračun naknade plaće

Gubitak prava
Privremena invalidska mirovina

 

Profesionalna rehabilitacija je skup aktivnosti (praktično stjecanje i primjena znanja, vještina i navika) radi osposobljavanja invalida za rad uz očuvanje njegove preostale radne i opće sposobnosti. Profesionalnom rehabilitacijom smatra se i prilagođavanje invalida rada za rad na poslu na koji će biti premješten, odnosno upućen nakon završene profesionalne rehabilitacije radi postizanja normalnoga radnog učinka uz normalan napor.

Profesionalna rehabilitacija obuhvaća postupke:
1. prekvalifikacije – osposobljavanja/školovanja za poslove drukčije od onih koje je osiguranik obavljao ili
2. dokvalifikacije – dopunsko osposobljavanje za obavljanje poslova prema preostaloj radnoj sposobnosti.

 

Povratak na vrh

 

UVJETI

 

Pravo na profesionalnu rehabilitaciju ima
 

• ima osiguranik iz članka 9. stavka 1., članaka 10. i 12. i osigurana osoba iz članaka 19. do 21. ZOMO-a kod koje je nastalo smanjenje radne sposobnosti za rad iz članka 39. stavka 1. ZOMO-a i kod koje postoji preostala radna sposobnost iz članka 39. stavka 2.ZOMO-a
• može se steći ako je kod osiguranika ili osigurane osobe smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost nastalo prije navršene 53. godine života
• ako je smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost nastalo zbog ozljede izvan rada ili bolesti, osiguranik ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju ako ispunjava uvjete mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu
• ako je smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost nastalo zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, osiguranik ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju bez obzira na dužinu mirovinskog staža.

 

 

Povratak na vrh

 

POSTUPAK

 

Pravo na profesionalnu rehabilitaciju utvrđuje se rješenjem područne službe/ ureda Zavoda , nakon ocjene radne sposobnosti (nalaz i mišljenje o smanjenju radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost). Smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost utvrđuju ovlašteni vještaci Centra za medicinsko vještačenje Zavoda.

Preostala radna sposobnost postoji kada je kod osiguranika nastalo smanjenje radne sposobnosti iz  članka 39. stavka 1. ZOMO-a, ali se s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima.

Profesionalnu rehabilitaciju osiguranika kojemu je priznato to pravo prema ZOMO-u provodi centar za profesionalnu rehabilitaciju.
Na postupak provedbe profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osiguranika koji se profesionalnom rehabilitacijom osposobljavaju za rad ili su se osposobili za rad na odgovarajući način primjenjuju se propisi kojima je uređena profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom, ako ZOMO-om nije drukčije propisano.

Troškove profesionalne rehabilitacije za osiguranike iz članka 9. stavka 1., članaka 10. i 12., članka 19. stavka 1. točaka 2. i 3. i stavka 2., članaka 20. i 21. ZOMO-a snosi i isplaćuje Zavod, a za osigurane osobe iz članka 19. stavka 1. točke 1. ZOMO-a troškove profesionalne rehabilitacije isplaćuje Zavod na teret državnog proračuna.

Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju, a ima razinu obrazovanja za posao na kojemu je radio prije nastanka smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, osposobljava se za rad na drugom poslu za koji se traži ista razina obrazovanja. Ako takva mogućnost ne postoji, invalid rada može se osposobljavati i za poslove za koje se traži neposredno niža razina obrazovanja.

Iznimno, invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju može se osposobljavati i za rad na drugom poslu za koji se traži viši stupanj stručne spreme od stručne spreme koja se tražila za posao na kojemu je radio prije nastanka smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, ako je takvo osposobljavanje korisno s obzirom na stručnost i godine života osiguranika i ako postoji mogućnost zaposlenja nakon završene profesionalne rehabilitacije.

Osigurana osoba iz članka 19. stavka 1. točaka 1. i 2. ZOMO-a, koja stekne pravo na profesionalnu rehabilitaciju, osposobljava se za rad na poslovima za koje se traži razina obrazovanja koja odgovara razini obrazovanja koju bi stekla ili je školovanjem stekla prije nastanka smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost.

Uvjeti i način provedbe profesionalne rehabilitacije invalida rada uređuju se ugovorom koji sklapa Zavod s centrom za profesionalnu rehabilitaciju.

 

 

Povratak na vrh

 

KONTROLNI PREGLED

 

 Nalazom i mišljenjem ovlaštenog vještaka u slučaju utvrđivanja smanjene radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost obvezno se utvrđuje da se kontrolni pregled mora obaviti najkasnije u roku od 3 godine od dana utvrđene smanjene radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost.
Invalida rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, koji nije u roku od šest mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja o priznanju prava upućen na profesionalnu rehabilitaciju, Zavod upućuje na pregled ovlaštenom vještaku radi ponovne ocjene preostale radne sposobnosti.
 Na pregled radi ponovne ocjene preostale radne sposobnosti uputit će se i korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju kada Zavod ocijeni da se invalid rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju neće moći osposobiti za rad na određenom poslu.
Upostupku nadzora i kontrole ministarstvo nadležno za mirovinski sustav i Centar za medicinsko vještačenje Zavoda mogu obavljati kontrolni pregled po službenoj dužnosti za prava utvrđena na temelju smanjene radne sposobnosti ili djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, tjelesnog oštećenja ili potpunog gubitka radne sposobnosti članova obitelji tijekom korištenja tih prava, a o tome donosi nalaz i mišljenje.

.

 

Povratak na vrh

 

ISPLATA I IZRAČUN NAKNADE PLAĆE

 

Naknada plaće, za vrijeme profesionalne rehabilitacije isplaćuje se
·          za vrijeme čekanja na profesionalnu rehabilitaciju
·          za vrijeme trajanja profesionalne rehabilitacije
·          za vrijeme čekanja zaposlenja nakon završene profesionalne rehabilitacije.
 
Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju zbog ozljede izvan rada ili bolesti, ima pravo na naknadu plaće
·          u visini invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti - od dana nastanka invalidnosti do dana početka profesionalne rehabilitacije i od dana završetka profesionalne rehabilitacije do zaposlenja na odgovarajućem radnom mjestu
·          u visini invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti - za vrijeme profesionalne rehabilitacije.
Naknada mu pripada najduže 12 mjeseci i to od dana završetka profesionalne rehabilitacije, pod uvjetom da se u roku od 30 dana od dana završetka profesionalne rehabilitacije prijavio nadležnoj službi zapošljavanja i da se u skladu s propisima o zapošljavanju redovito prijavljuje toj službi.

Ako je invalid rada nakon završene rehabilitacije povremeno radio ili obavljao djelatnost, tada naknada plaće zbog profesionalne rehabilitacije pripada u razdobljima nezaposlenosti, ali najduže dvanaest mjeseci računajući od dana završetka profesionalne rehabilitacije.

Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti ima pravo na naknadu plaće u visini invalidske mirovinezbog potpunog gubitka radne sposobnosti za rad za 40 godina mirovinskog staža, od dana nastanka invalidnosti do dana početka profesionalne rehabilitacije, za vrijeme profesionalne rehabilitacije i od dana završetka profesionalne rehabilitacije do zaposlenja na odgovarajućem radnom mjestu.

Naknada mu pripada najduže 24 mjeseca od dana zaršetka profesionalne rehabilitacije pod uvjetom da se u roku od 30 dana od dana završetka profesionalne rehabilitacije prijavio nadležnoj službi zapošljavanja i da se u skladu s propisima o zapošljavanju redovito prijavljuje toj službi.

Invalidu rada s danom stupanja na profesionalnu rehabilitaciju radni odnos počinje mirovati, a do završetka profesionalne rehabilitacije ostvaruje staž osiguranja i naknadu plaće u vezi s profesionalnom rehabilitacijom te je i osiguran po toj osnovi.

 

 

Povratak na vrh

 

GUBITAK PRAVA

 

Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju gubi to pravo ako se njime ne koristi u određenom roku, a nije u tome spriječen razlozima koji su protiv njegove volje, i to:
•          ako ne stupi na profesionalnu rehabilitaciju u roku od mjesec dana od dana upućivanja na profesionalnu rehabilitaciju
•          ako tijekom trajanja profesionalne rehabilitacije prekine započetu profesionalnu rehabilitaciju ili ako ne obavlja dužnost u svezi s profesionalnom rehabilitacijom


 

PRIVREMENA INVALIDSKA MIROVINA

 

Invalid rada koji se profesionalnom rehabilitacijom osposobio za druge poslove, a nakon završene rehabilitacije je dugotrajno ostao nezaposlen, ako mu nije osiguran odgovarajući posao za koji se rehabilitacijom osposobio, ima pravo na privremenu invalidsku mirovinu (članak 57. ZOMO-a) pod uvjetima da je u neprekidnom trajanju od najmanje pet godina nakon završetka rehabilitacije bio nezaposlen i da je nezaposlenost trajala do navršene 58. godine života.

Pravo na privremenu invalidsku mirovinu pod navedenim uvjetima ima i invalid rada koji je završio profesionalnu rehabilitaciju i koji je nakon završene rehabilitacije nastavio raditi pa naknadno ostao nezaposlen ako je na poziv nadležne službe za zapošljavanje bez odgađanja prihvatio ponudu o radu, odnosno ako nije odbio ponuđeni posao. Razdoblje povremenog rada u ukupnom trajanju od šest mjeseci ne smatra se prekidom nezaposlenosti u vezi s ostvarivanjem prava na privremenu invalidsku mirovinu.

Privremena invalidska mirovina, ako je uzrok smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ozljeda izvan rada ili bolest, određuje se u visini naknade plaće zbog profesionalne rehabilitacije koja je bila određena ili bi bila određena za vrijeme čekanja na zaposlenje nakon završene rehabilitacije prema članku 51. stavku 1.ZOMO-a, a određena u osobnim bodovima i usklađena prema članku 88.ZOMO-a.

Privremena invalidska mirovina, ako je uzrok smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ozljeda na radu ili profesionalna bolest, određuje se u visini naknade plaće zbog profesionalne rehabilitacije koja je bila određena ili bi bila određena za vrijeme čekanja na zaposlenje, nakon završene rehabilitacije prema članku 52. stavku 1. ZOMO-a za slučaj potpunog gubitka radne sposobnosti, a određena u osobnim bodovima i usklađena prema članku 88. ZOMO-a

 


Online usluge

info telefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za rujan 2014.
(u listopadu 2014.)

U Zavodu je bilo:

1443744 Osiguranika - ukupno

1210422 Radnici kod pravnih osoba
118406 Radnici kod fizičkih osoba
64247 Obrtnici
22395 Poljoprivrednici
21282 Samostalne profesionalne djelatnosti
237 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski državljani zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
6755 Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 29. 10. 2014.
1174  prijave
1412  odjave


opširnije

1220681 Korisnika mirovina - ukupno*
Napomena:
* Od obrade mirovina za rujan 2014. (isplata u listopadu 2014.) zbog nedostavljenog OIB-a HZMO-u 
(Uredba o dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju - N.N. 112/13) obustavljena je isplata mirovina za
za 3596 korisnika mirovina (103 korisnika s prebivalištem u RH i 3493 u inozemstvu). 

508966 Korisnici starosnih mirovina
157027 Korisnici prijevremenih mirovina
3742 Korisnici prijevremenih mirovina čl. 35.i čl. 36. ZOMO
304136 Korisnici invalidskih mirovina
246810 Korisnici obiteljskih mirovina


opširnije

663523 Korisnici mirovina - žene (54,36%)
557158 Korisnici mirovina - muškarci (45,64%)
1:1,18 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

3.367,12 kn iznosi prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za kolovoz 2014. (5.516 kn) iznosi 61,04%.

30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

* Prosječan mirovinski staž korisnika ukupnih starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2014. godini iznosi 33 godine.
* Prosječna ukupna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2014. godini iznosi 2.327,32 kn.
* Prosječna dob korisnika ukupnih starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2014. godini iznosi 63 godine.
* Podaci su tromjesečni - stanje 30. rujna 2014.


3.032.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za rujan 2014.
(u listopad 2014.)

U Zavodu je bilo 

198334   korisnika doplatka za djecu za 368051 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 354,49 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( sa razlikama za prethodne mjesece) iznosi 367,18  kn.

Procjena potrebnih sredstva za isplatu doplatka za djecu iznose 135.000.000 kn.

 ... arhiva